Jedan od strukturnih fondova, uspostavljen Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 3699/93/EZ. U Financijskoj perspektivi 2000.-2006. godine promiče održivo korištenje ribljih resursa i osigurava financijsku podršku za modernizaciju ribljih flota, razvoj akvakulture, zaštitu pomorskih područja, ulaganja u riblje luke te proizvodnju i promidžbu ribljih proizvoda na tržištu. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamjenjuje ga Europski ribarski fond (eng. kratica EFF), koji se više ne smatra strukturnim fondom.

Peta i konačna faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt ocjenjuje u odnosu na ciljeve, a zaključci se koriste kao sredstvo kojim se može utjecati na buduće aktivnosti.

Treća faza projektnog ciklusa. Podrazumijeva pripremu detaljne projektne dokumentacije uključujući detalje o sustavu upravljanja i koordinacije, financijski plan, analizu troškova i koristi te detalje o sustavu upravljanja rizicima, nadzora, evaluacije i revizije. Osim toga, u ovoj se fazi odobrava financiranje identificiranog paketa projekata ili pojedinačnog projekta pa se stoga pripremaju: prijedlog za financiranje, odluka o financiranju, sporazum/memorandum o financiranju. Po završetku ovog procesa odobravanja, pristupa se natječajnoj proceduri.

Druga faza projektnog ciklusa. Uključuje identifikaciju projektnih ideja koje su u skladu s prioritetima definiranim tijekom faze programiranja. Također uključuje i procjenu njihove relevantnosti i izvedivosti te početnu razradu cilja, rezultata i aktivnosti. Rezultat ove faze obično je dokument pod nazivom sažetak projekta.

Prva faza projektnog ciklusa, koja uključuje pripremu višegodišnjih programskih dokumenata na temelju općeg strateškog okvira (strateške osnove). Primjeri strateških dokumenata su: VIFO, VIPD, OUS i operativni programi u okviru programa IPA.

Četvrta faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt provodi te se prati njegov napredak u odnosu na ostvarivanje ciljeva, o čemu se podnose izvještaji. Dijeli se na razdoblje utvrđivanja zatečenog stanja, razdoblje provedbe i razdoblje završavanja projekta. Tijekom ove faze vrše se i revizije provedbe projekata.

Okvir za rashode Zajednice tijekom nekog višegodišnjeg razdoblja. Rezultat je međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, a naznačuje maksimalne iznose i strukturu predvidljivih rashoda Zajednice. Komisija ju na godišnjoj razini dorađuje kako bi u obzir uzela cijene i razvoj BNP-a u Zajednici. Međutim, treba naglasiti da financijska perspektiva ne predstavlja višegodišnji proračun, budući da je godišnja proračunska procedura ključna u određivanju stvarne visine rashoda i strukture različitih poglavlja proračuna. Do danas su zaključena četiri međuinstitucionalna sporazuma ovog tipa: Financijska perspektiva 1988.-1992. (paket Delors I), Financijska perspektiva 1993.-1999. (paket Delors II), Financijska perspektiva 2000.-2006. (Agenda 2000); i Financijska perspektiva 2007.-2013.

Dio ponude na natječaj koji sadrži sve financijske elemente ponude, uključujući sažetak proračuna i pregled cijena po stavkama, odnosno raspored trošenja sredstava, prema zahtjevima navedenim u natječajnoj dokumentaciji.

Financijska uredba primjenjiva na opći proračun Europskih zajednica - Uredba Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002. Zakonodavni akt koji definira načela za uspostavu i provedbu općeg proračuna EU. Uredba predviđa sljedeće metode provedbe od strane Europske komisije: (1) centralizirano, (2) podijeljeno ili decentralizirano upravljanje, (3) zajedničko upravljanje s međunarodnim organizacijama. Detaljna su provedbena pravila navedena u Uredbi Komisije (EZ, Euroatom) br. 2342/2002.

Instrument u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. koji pruža komplementarnu podršku naporima država članica usmjerenih na zaštitu, ponajprije ljudi, ali i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu; zatim u slučaju prirodnih katastrofa ili onih izazvanih od ljudi (teroristički činovi, tehnološki, radiološki ili ekološki incidenti velikih razmjera). Instrument također pospješuje intenzivnu suradnju između država članica na području civilne zaštite. Financira Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu, uključujući Centar za praćenje i informacije (eng. kratica MIC) uspostavljen na europskoj razini te Zajednički informacijski sustav (CECIS), kroz koji sudjelujuće države razmjenjuju uzbune i obavijesti. Uspostavljen je Odlukom Vijeća 2007/162/EZ, Euratom. Proračun mu je 189,8 milijuna eura. Hrvatska planira pokrenuti proces pregovora za punopravno sudjelovanje u 2007. godini.

Jedan od strukturnih fondova, uspostavljen Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 3699/93/EZ. U Financijskoj perspektivi 2000.-2006. godine promiče održivo korištenje ribljih resursa i osigurava financijsku podršku za modernizaciju ribljih flota, razvoj akvakulture, zaštitu pomorskih područja, ulaganja u riblje luke te proizvodnju i promidžbu ribljih proizvoda na tržištu. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamjenjuje ga Europski ribarski fond (eng. kratica EFF), koji se više ne smatra strukturnim fondom.

Program Zajednice za razdoblje 2003.-2007. namijenjen suradnji između poreznih uprava država članica radi postizanja bolje učinkovitosti i interakcije. Uspostavljen je Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 2235/2002/EZ. Ukupna vrijednost programa za cijelo vrijeme njegova trajanja je 44 milijuna eura. U 2008. godini će ga zamijeniti program Fiscalis 2013. Hrvatskoj je program Fiscalis 2007 otvoren za sudjelovanje u 2006. godini.

Instrument uspostavljen Odlukom Vijeća br. 2012/2002/EZ koji omogućava brzu, učinkovitu i fleksibilnu reakciju na velike katastrofe ili krize u državama članicama. Instrument nastavlja postojati u Financijskoj perspektivi 2007.-.2013. u sličnom obliku, ali s većim opsegom i boljim sustavom provedbe. Gornja granica za korištenje Fonda je jedna milijarda eura godišnje.

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu iznosi 825 milijuna eura. Opći je cilj instrumenta (u primjeni od 1. siječnja 2007. godine) pružiti podršku državama članicama u naporima da omoguće državljanima trećih zemalja da ispune uvjete za dozvolu boravka te da olakšaju njihovu integraciju u europsko društvo, u skladu sa Zajedničkim temeljnim načelima politike integracije imigranata u Europsku uniju.

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu je 676 milijuna eura. Opći je cilj instrumenta (u primjeni od 1. siječnja 2008. godine) pružiti podršku državama članicama u naporima da poboljšaju upravljanjem povratka u svim njegovim dimenzijama, uz korištenje koncepta integriranog upravljanja povratkom te uz pravednu i učinkovitu primjenu zajedničkih standarda o povratku.

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu je 1,82 milijarde eura. Instrument (u primjeni od 1. siječnja 2007. godine) osigurava mehanizam financijske solidarnosti kao podršku državama koje, za dobrobit cjelokupne Zajednice, podnose stalni teški financijski teret s osnova provedbe zajedničkih standarda kontrole i nadzora vanjskih granica te politike viza.

Generički pojam za sve programe koje EU financira bilo u zemljama članicama (programi Zajednice te instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike - bivši strukturni fondovi) ili izvan njih (programi za treće zemlje, pretpristupni programi).