Državni dužnosnik u rangu ministra ili državnog tajnika na čelu NF-a. NDO je odgovoran za sveukupno financijsko upravljanje pretpristupnim sredstvima EU. U Hrvatskoj ovu funkciju obavlja državni tajnik u Ministarstvu financija.

Središnje tijelo koje je organizirano kao riznica u zemlji korisnici kroz koju se kanaliziraju financijska sredstva pretpristupnih fondova EU. Nacionalni fond organizira i upravlja bankovnim računima, traži sredstva od Europske komisije, ovjerava prijenos sredstava operativnoj strukturi ili krajnjim korisnicima. Zadužen je za financijsko izvješćivanje prema Europskoj komisiji. Odgovoran je nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje. (NDO-u). U Hrvatskoj je smješten u Državnoj riznici Ministarstva financija.

Viši državni dužnosnik u rangu državnog tajnika nadležan na strani države korisnice za programiranje, sveukupno upravljanje i nadzor projekata u sklopu programa ISPA. NKPI također osigurava usku povezanost između općeg procesa pristupanja i korištenja financijske pomoći Zajednice. Odgovoran je za podnošenje projektnih zahtjeva Komisiji te nadzor projekata iz programa ISPA. U Hrvatskoj ovu funkciju obavlja državni tajnik na čelu SDURF-a.

Državni dužnosnik u rangu ministra ili državnog tajnika nadležan za programiranje u državi primateljici. NKP također osigurava usku povezanost između općeg procesa pristupanja i korištenja financijske pomoći EU, a odgovoran je za nadzor i procjenu programa PHARE/CARDS i SAPARD. U Hrvatskoj ovu funkciju obavlja državni tajnik na čelu SDURF-a.

Državni dužnosnik u rangu ministra ili državnog tajnika nadležan za ukupnu koordinaciju pomoći iz programa IPA u državi korisnici. NIPAK osigurava usku povezanost između općeg procesa pristupanja i korištenja financijske pomoći EU, a odgovoran je za nadzor programa. Odgovoran je također za koordinaciju između komponenti programa, za programiranje u sklopu komponente IPA TAIB te za koordinaciju sudjelovanja države korisnice u relevantnim programima prekogranične suradnje. U Hrvatskoj ovu funkciju obavlja državni tajnik na čelu SDURF-a.

U kontekstu programa IPA TAIB, dokument koji Europska komisija usvaja na godišnjoj razini, a koji se temelji na projektnim prijedlozima zemlje korisnice. Dokument odražava prioritete navedene u Višegodišnjem indikativnom planskom dokumentu. Temelj je za Komisijin Prijedlog za financiranje i Sporazum o financiranju između Komisije i zemlje korisnice za određenu proračunsku godinu.

Dokumenti zemalja članica EU koji naznačuju mjere usmjerene prema provedbi ciljeva Lisabonske strategije -rasta i zapošljavanja.

Akcijski plan države kandidatkinje za pripreme pristupanja EU koji sadrži vremenske okvire i financijska sredstva. U RH se za ovu svrhu na godišnjoj osnovi priprema dokument pod nazivom Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji (NPPEU), čiji je sastavni dio Nacionalni program usklađivanja zakonodavstva.

Strateški dokument kroz koji se utvrđuju razvojne potrebe i prioriteti neke države članice EU. Na temelju njega države članice Europsku komisiju izvještavaju o svojim prioritetima za ulaganje sredstava iz strukturnih fondova. Inicijalno se NRP izrađivao samo za potrebe strukturnih fondova, ali se tijekom vremena pretvorio u opći razvojni dokument.

Osnovni okvir za strateško usmjeravanje instrumenata kohezijske politike u financijskom razdoblju EU od 2007.-2013. NSRO povezuje prioritete Zajednice s nacionalnim i regionalnim prioritetima za održivi razvoj. Temelji se na prioritetima Nacionalnog razvojnog plana. Na temelju njega države članice pripremaju niz sektorskih ili regionalnih operativnih programa.

Trajna analiza napretka projekta prema postizanju planiranih rezultata u svrhu poboljšanja upravljanja i donošenja odluka.

Tijelo zaduženo za nadzor nekog programa, dijela programa ili projekta, koje se sastoji od predstavnika Europske komisije i zemlje korisnice. Sastav nadzornih odbora za različite programe ovisi o prirodi programa i načinu njegove provedbe.

Glavno tijelo za nadzor provedbe programa IPA na razini državne korisnice. Sastoji se od predstavnika Europske komisije, nacionalnog koordinatora programa IPA (NIPAK), nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO), strateškog koordinatora i predstavnika operativne strukture. Nadzornim odborom supredsjedaju predstavnik Komisije i NIPAK.

Sektorski nadzorni odbor uspostavljen za program IPA TAIB (komponenta pomoć u tranziciji i izgradnja institucija).

Glavno tijelo za nadzor provedbe programa IPARD u kojem sudjeluju Komisija i zemlje korisnice. Odborom predsjeda državni dužnosnik koji ima ministarski ili državnotajnički status. Također sudjeluju predstavnici upravljačkog tijela, SAPARD agencije, dionici (interesne zajednice), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) i nacionalni koordinator programa IPA (NIPAK).

Glavno je tijelo za nadzor provedbe projekata u sklopu programa ISPA na razini države korisnice. Sastoji se od predstavnika Europske komisije, nacionalnog koordinatora za program ISPA (NKPI), nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO), sektorskih koordinatora te predstavnika provedbene agencije (SJFU), krajnjih korisnika i međunarodnih financijskih institucija. Predstavnici civilnog društva uključeni su kao promatrači.

Evaluacija učinka neke aktivnosti nakon njezinog završetka.

Dokumentacija koju sastavlja ugovaratelj, a koja sadrži sve dokumente potrebne za pripremu i dostavljanje ponude. Uključuje barem opise posla za ugovore o pružanju usluga, tehničke specifikacije za ugovore o nabavi roba, troškovnike za ugovore o izvođenju radova i upute za prijavitelje za sheme dodjele bespovratnih sredstava.

Cjelokupni proces objavljivanja natječaja za ugovor, počevši od objavljivanja obavijesti o nabavi do dodjele ugovora za koji je objavljen natječaj. Postoje različite vrste natječajne procedure: otvorena, ograničena, lokalna, međunarodna, izravna pogodba, pojednostavljena procedura.

Djelomična ili konsolidirana posljedica neke aktivnosti poduzete u okviru nekog projekta.

Djelomična ili konsolidirana posljedica neke aktivnosti poduzete u okviru nekog projekta.

Statistička nomenklatura prostornih jedinica koju je definirao Europski statistički ured (Eurostat) kako bi stvorio jedinstvenu i koherentnu strukturu za teritorijalnu raspodjelu. Koristi se od 1988. godine u zakonodavstvu Zajednice vezanom na strukturne fondove. Postoje tri razine klasifikacije definirane prema veličini i broju stanovnika na određenom području (NUTS 1, NUTS 2, NUTS 3) koje se koriste za definiranje prihvatljivosti neke regije za financiranje iz instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond koristi NUTS1, ERDF koristi NUTS 2, ESF koristi NUTS 2 i 3, a Europska teritorijalna suradnja koristi NUTS 3. Eurostat je odobrio NUTS klasifikaciju za Hrvatsku u ožujku 2007. godine