Niz dokumenata koje Europska komisija definira na godišnjoj osnovi, a koji sadržavaju općeniti politički okvir za pristupanje EU. Uključuje Pristupna partnerstva, izvješća o napretku i Strateški dokument EK za proširenje. Ovi dokumenti daju opće smjernice za pretpristupnu pomoć. Paket također uključuje i strateške dokumente za program IPA.

Jedno od četiri načela strukturnih fondova koje podrazumijeva: najtješnju moguću suradnju između Europske komisije i odgovarajućih tijela te partnera na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini u svakoj državi članici EU, od pripremne faze do provedbe mjera.

Program Zajednice u razdoblju 2002.-2013. godine, koji osigurava sredstva za zaštitu eura od krivotvorenja uzimajući u obzir transnacionalne i multidisciplinarne aspekte problematike. Program je uspostavljen Odlukama Vijeća br. 2001/923/EZ i 2006/849/EZ. U razdoblju 2007.-2013. proračun mu je 7 milijuna eura.

Troškovi rada i održavanja koji će nastajati i nakon provedbe projekta.

Sustav Europske komisije za izvješćivanje o provedbi programu PHARE/CARDS.

Pretpristupni program u Financijskoj perspektivi 2000.-2006. koji osigurava podršku za izgradnju institucija i jačanje ekonomske i socijalne kohezije u državni kandidatkinji. Pravna osnova programa je Uredba (EEZ) br. 3096/1989. Primarni mu je cilj pomoći državama kandidatkinjama u razvoju institucija koje mogu učinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njenu pravnu stečevinu. Program je u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamijenjen programom IPA. Hrvatskoj je program PHARE otvoren u 2005. i 2006. godini, te joj je alocirano 167 milijuna €.

Komponenta programa PHARE namijenjena prekograničnoj suradnji, koja je započela 1994. godine sa ciljem pomoći regijama zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, kako bi se što bolje povezale s državama članicama EU i ostalim državama srednje i istočne Europe te tako ubrzati njihovu ekonomsku prilagodbu i pripremiti ih za sudjelovanje u inicijativi Zajednice INTERREG. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamjenjuje ga program IPA CBC.

Plan kojim se utvrđuju aktivnosti i sredstva potrebna za ostvarivanje rezultata i ciljeva projekta.

Metoda provedbe proračuna EU kad se određene provedbene zadaće delegiraju državama članicama. Ova se metoda primjenjuje, na primjer, u provedbi instrumenata kohezijske politike.

Sažetak pripremljen od strane ugovaratelja koji se prilaže kao prva stranica ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru te koji objašnjava čitatelju svrhu i pozadinu predloženog ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru.

Postupak bez prethodnog objavljivanja obavijesti o nabavi u kojem samo kandidati koje ugovaratelj pozove mogu dati ponudu na natječaj.

Strateški smjer koji je dogovorila ili izabrala neka politička stranka, poduzeće, institucija, itd.

Aktivnosti usmjerene prema dobivanju i korištenju moći u javnom životu i mogućnost utjecanja na odluke koje imaju utjecaja na neku zemlju ili društvo.

Pismena ili formalna ponuda o nabavi robe ili pružanju usluga po dogovorenoj cijeni.

Bilo koja fizička ili pravna osoba ili skupina koja daje ponudu radi sklapanja ugovora.

Popis trgovačkih društava koja su dostavila iskaz interesa za davanjem ponude za ugovor nakon objave obavijesti o nabavi, a koja je Odbor za uži izbor, uspostavljen od strane ugovaratelja, odabrao za sudjelovanje u natječaju.

Dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe. Proračun mu iznosi 100,85 milijuna eura. Program promiče uklanjanje prepreka za uredno funkcioniranje prekograničnih građanskih parnica u državama članicama, a cilj mu je poboljšanje svakodnevnog života pojedinaca i poduzeća kroz olakšavanje pristup pravosuđu.

Dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe. Uspostavljen je Odlukom Vijeća br. 2007/126/PUP. Proračun mu je 196,2 milijuna eura. Ciljevi programa su promicanje pravosudne suradnje radi doprinosa uspostavi stvarnog europskog područja pravde u kaznenim pitanjima na temelju uzajamnog uvažavanja i povjerenja te promicanje kompatibilnost u pravilima, koja se primjenjuju u državama članicama ako je to nužno za poboljšanje pravosudne suradnje.

Dio Okvirnog programa sigurnosti i zaštite sloboda. Uspostavljen je Odlukom Vijeća br. 2007/124/EZ/Euratom. Proračun mu je 137,4 milijuna eura. Cilj mu je doprinijeti zaštiti građana, njihovih sloboda te zaštiti društva od napada terorizma i drugih sigurnosnih rizika.

Dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe. Proračun mu iznosi 21 milijun eura. Program se nastavlja na Strategiju i akcijske planove EU za suzbijanje droga, čiji je konačni cilj značajno smanjiti društvenu štetu i posljedice po zdravlje prouzročene korištenjem i trgovinom nedopuštenim drogama.

Dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe. Proračun mu je 93,8 milijuna eura. Cilj mu je promicanje razvoja europskog društva temeljenog na poštivanju temeljnih prava i prava koja proističu iz državljanstva u Uniji; jačanje civilnog društva i poticanje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s njim, a vezano na temeljna prava; borba protiv rasizma, ksenofobije i antisemitizma; poboljšanje kontakata, razmjene informacija te umrežavanja pravnih, pravosudnih i administrativnih vlasti, kao i pravnih zanimanja.

Dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe. Proračun mu je 114,4 milijuna eura. Cilj mu je sprječavanje i borba protiv nasilja nad djecom, mladima i ženama te zaštita žrtava nasilja i rizičnih skupina. Nastavlja aktivnosti bivšeg programa Daphne II.

Klauzule specifične za neki ugovor koje ugovaratelj navodi kao sastavni dio ugovora, uključujući izmjene i dopune općim uvjetima.

U kontekstu instrumenata kohezijske politike i programa IPA CBC, tijelo određeno da provodi neke ili sve zadaće upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje.

Javni poziv od strane ugovaratelja točno određenim tipovima institucija na podnošenje prijedloga projekata, koji će se financirati u okviru nekog programa EU (primjenjuje se u procedurama za dodjelu bespovratnih sredstava).

Vodič Europske komisije kroz procedure i pravila za nabavu i ugovaranje, koji se primjenjuju na ugovore u sklopu pomoći EZ trećim zemljama. Primjenjuje se i na projekte financirane iz pretpristupnih fondova, umjesto pravila o javnoj nabavi zemlje korisnice.

Pravilo koje određuje da sredstva nekog programa moraju biti potrošena u roku od x godina (obično dvije ili tri) od neke specifične točke u procesu odobravanja programa, npr. datuma odluke Europske komisije o financiranju.

Pravilo po kojem pravna osoba, koja se prijavljuje na natječaj za projekt financiran kroz neki program pomoći EU, mora biti registrirana u EU ili nekoj od prihvatljivih zemalja definiranih programom. Fizičke osobe (stručnjaci) mogu imati bilo čije državljanstvo.

Pravilo po kojem sva roba i oprema, koja se financira iz nekog programa pomoći EU, mora potjecati iz EU ili neke od prihvatljivih zemalja definiranih uredbama EU ili međunarodnim sporazumima.

Pravna podloga za programe EU su odluke ili uredbe Vijeća ili Vijeća i Europskog parlamenta. Ako se programi provode izvan EU, uz ove pravne dokumente moraju postojati i međunarodni sporazumi sa zemljom korisnicom kao što su okvirni sporazumi, memorandumi o suglasnosti i sporazumi o financiranju.

Predstudija o izvedivosti, koja se izrađuje tijekom faze identificiranja, osigurava utvrđivanje svih problema te ocjenu svih mogućih rješenja, kao i toga da je odabrano najbolje rješenje na temelju faktora kvalitete. Studijom i Europska komisija i zemlja korisnica dobivaju dovoljno informacija na kojima će se temeljiti njihovo prihvaćanje, izmjena ili odbijanje predloženog projekta.

Uvjeti poznati svim stranama, koje je potrebno ispuniti prije nego što projekt može početi.

Suradnja između susjednih regija uz unutarnje i vanjske granice EU, radi promicanja održivog gospodarskog i socijalnog razvoja, rješavanja zajedničkih izazova na područjima kao što su zaštita okoliša, prirodna i kulturna baština, javno zdravlje te suzbijanje i borba protiv organiziranog kriminala, kao i osiguravanja učinkovitih i sigurnih granica. Programi prekogranične suradnje financiraju se u okviru inicijative INTERREG/Europske teritorijalne suradnje za države članice te u okviru programa PHARE CBC/IPA CBC za države kandidatkinje.

Operativni program koji se koristi za programe u sklopu Europske teritorijalne suradnje.

Evaluacija učinka neke aktivnosti prije početka provedbe.

Vanjski faktori koji bi mogli utjecati na napredak ili uspjeh projekta, nad kojima voditelj projekta nema neposredan utjecaj ni nadzor. One predstavljaju 4. stupac logičke matrice i formulira ih se u pozitivnom smislu, npr. "Reforma kaznenih postupaka uspješno je provedena".

Programi koji financijski podržavaju politiku proširenja EU. U Financijskoj perspektivi 2000.-2006. postoje tri pretpristupna programa: PHARE za izgradnju institucija, ISPA za prometnu infrastrukturu i infrastrukturu zaštite okoliša te SAPARD za poljoprivredu. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamjenjuje ih unificirani instrument nazvan IPA.

Prijedlog projekta prema standardnom obrascu za prijavu koji se podnosi na poziv na dostavu prijedloga projekata.

Prijedlog odluke Europske komisije za financiranje u njemu opisanih mjera. Dostavlja se na očitovanje relevantnom Upravnom odboru. Prijedlog opisuje opću pozadinu, prirodu, opseg i ciljeve te modalitete predloženih mjera, a naznačuje i predviđena financijska sredstva. Na temelju njega se donosi odluka o financiranju.

Odluka u procesu decentralizacije kojom Europska komisija prebacuje dio svojih ovlasti za provedbu nekog programa, posebno vezano za financijsko upravljanje, na provedbeni sustav izvan svojih struktura. Potpisuje ju dužnosnik za ovjeravanje nakon što se revizori EK pozitivno očituju o provedbenom sustavu. Hrvatska je dobila odluku o prijenosu ovlasti za upravljanje programima PHARE i ISPA u veljači 2006. godine, a za program SAPARD u rujnu 2006. godine.

Dokumenti priloženi ugovoru koji čine njegov sastavni dio.

Konzistentni niz prioriteta koji se koristi u strateškim dokumentima (npr. Planu ruralnog razvitka za program IPARD).

Priručnik koji detaljno propisuje postupke koji se primjenjuju u nadzoru projekata.

Metodologija planiranja, vođenja i evaluacije programa i projekata, uključujući analizu dionika, analizu problema, ciljeva i strategija, pripremu logičke matrice te raspored aktivnosti i raspodjele sredstava.

Dokument koji usvaja Vijeće, a koji navodi stavove Europske unije o kratkoročnim i srednjoročnim prioritetima u procesu pristupanja država kandidatkinja.

Dijagramski prikaz hijerarhije problema, koji opisuje njihovu uzročno-posljedičnu vezu.

Procedura koju ugovaratelj mora pratiti da bi identificirao odgovarajućeg konzultanta/dobavljača/izvođača/koris nika koji će pružati usluge, isporučiti određenu robu, izvesti radove ili koristiti bespovratna sredstva te s njim zaključio ugovor. U kontekstu pretpristupnih fondova, relevantni dokument kojim se vode procedure za dodjelu ugovora je PRAG.

Kamen temeljac politike Europske unije prema zemljama jugoistočne Europe (Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i SR Jugoslaviji) koji za cilj ima: podršku regiji za osiguranje političke i ekonomske stabilizacije; olakšavanje užeg povezivanja s EU; konačno otvaranje puta prema članstvu u EU, nakon što se zadovolje uvjeti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jedan je od elemenata procesa stabilizacije i pridruživanja.

Raspon prosječnih troškova, koje poduzeća naplaćuju za usluge stručnjaka, objavljen na Internet stranicama EuropeAid-a.

Tehnika koja se koristi za identifikaciju učinka razvojnih projekata na okoliš. Kao rezultat Direktive br. 85/335/EEZ (izmijenjene i dopunjene 1997), to je sada zakonski postupak koji se primjenjuje na određene privatne i javne projekte, za koje se može očekivati da će imati znatnih učinaka na okoliš.

Niz projekata sa zajedničkim općim ciljem ili ciljevima.

Program Zajednice u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. kojemu je cilj doprinijeti zaštiti zdravlja, sigurnosti te ekonomskih i pravnih interesa potrošača, kao i promicati njihovo pravo na informacije, edukaciju i samoorganiziranje radi zaštite svojih interesa. Uspostavljen je Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 1926/2006/EZ. Proračun mu je 156,8 milijuna eura.

Program Zajednice na području javnog zdravlja uspostavljen za razdoblje od 2003. do 2008. godine Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 1786/2002/EZ. Proračun mu je 312 milijuna eura. Cilj mu je poboljšati informacije i znanje o javnom zdravlju, ojačati sposobnost brze i koordinirane reakcije u slučaju prijetnji zdravlju te promovirati zdravlje i prevenciju od bolesti. Program provodi Izvršna agencija za Program javnog zdravlja.

Komponenta Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. Proračun joj je 728 milijuna eura. Cilj programa je stimulirati nova kovergirajuća tržišta za elektronske mreže, sadržaj i digitalne tehnologije; testirati rješenja za uska grla koja odgađaju razvoj elektronskih usluga na europskoj razini, te pružiti podršku za modernizaciju usluga javnog sektora. Novi program zamjenjuje programe e-Content, e-TEN i Modinis.

Program koji određuje ciljeve i opseg pomoći u obliku bespovratnih sredstava za aktivnosti koje promiču politike EU.

Komponenta Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. Proračun joj je 2,166 milijardi eura. Program se dijeli na tri linije: 1) financijski instrumenti, kojima upravlja Europski investicijski fond (EIF); 2) mreže za podršku poduzetnicima (Euro info centre - EIC i Inovacijske relejne centre - IRC); 3) inovacijske aktivnosti. Program zamjenjuje program MAP, komponentu tehnologija za zaštitu okoliša iz programa LIFE-Okoliš te inovativne aktivnosti u programu FP6.

Programi koje EU financira u trećim zemljama. Primjer su geografski definirani programi kao što su CARDS (za zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja) ili MEDA (za mediteranske zemlje). Za ove programe u EK nadležni su DG RELEX i EuropeAid. U programe za treće zemlje sadržajno spadaju i pretpristupni programi, a za njih je zadužen DG ELARG.

Aktivnosti koje Europska zajednica usvaja za neko višegodišnje razdoblje radi promicanja suradnje između država članica u različitim područjima politika Zajednica. Programi Zajednice namijenjeni su isključivo državama članicama, a u nekima od njih pod određenim uvjetima mogu sudjelovati i treće zemlje. Npr. potiče se sudjelovanje država kandidatkinja za članstvo u EU kako bi se one upoznale s radnim metodama u EU. Preduvjet je njihovog sudjelovanja uspostava pravne podloge za svaki pojedini program (potpisivanje memoranduma o suglasnosti) i plaćanje nacionalnog doprinosa. Hrvatska je ušla u nekoliko programa tijekom 2006. godine, a za 2007. i 2008. napravljeni su planovi ulaska u preostale programe (podaci su navedeni u opisima pojedinih programa).

Načelo koje podrazumijeva da se sve mjere, koje će se financirati iz nekog programa EU, definiraju na višegodišnjoj razini u sklopu širokog procesa konzultacija. Predstavlja jedno od četiri načela strukturnih fondova.

Program Zajednice na području zapošljavanja, socijalne uključenosti te zaštite, uvjeta rada, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije za razdoblje 2007.-2013. Uspostavljenje Odlukom Parlamenta i Vijeća 1672/2006/EZ. Vrijednost mu je cea. 658 milijuna eura. Zamjenjuje sljedeće programe iz Financijske perspektive 2000.-2006: Akcije Zajednice na području zapošljavanja, Ravnopravnost spolova, Borbu protiv socijalne isključenosti i Borbu protiv diskriminacije.

Niz aktivnosti kojima je cilj ostvarenje jasno utvrđenih ciljeva u određenom vremenskom roku i uz određeni proračun.

Početna faza u projektu koja se općenito temelji na identifikaciji problema i definiranju njegovog mogućeg rješenja.

Projektni ciklus slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe. On daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionicima te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo moguće donijeti odgovarajuće odluke. Projektni se ciklus sastoji od pet faza koje logički proizlaze jedna iz druge: programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba i evaluacija.

Svi koji provode projekte u zemlji korisnici (tijela državne uprave, neprofitne organizacije...)

Specifikacija projektnih troškova po određenim komponentama.

Troškovi izvođenja ugovora iskazani po stavkama. Suma tih troškova predstavlja vrijednost ugovora.

Provedbeno tijelo, obično unutar ili pod izravnim nadzorom državne uprave, nadležno za provođenje natječaja, zaključivanje ugovora, plaćanje i tehničku provedbu pretpristupnih projekata. U Hrvatskoj su provedbene agencije Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i SAPARD/IPARD agencija.

Dokumenti koji se definiraju za pojedini projekt. Oni su osnova za odobravanje, raspisivanje natječaja/poziva na dostavu prijedloga projekata, kao i za nadzor i evaluaciju. Uključuju dokumente kao što su sažeci projekata, natječajna dokumentacija (opisi posla, tehničke specifikacije, troškovnici, prijavni obrasci i vodiči za prijavitelje), te izvješća o praćenju projekta i evaluacijska izvješća.

Sva tijela uključena u provedbu nekog programa EU. Struktura provedbenog sustava ovisi o vrsti upravljanja, a razlikuje se od programa do programa. Uključuje sljedeće funkcije: ukupnu koordinaciju, ukupnu financijsku odgovornost, pripremu programa, raspisivanje natječaja/poziva na dostavu prijedloga projekata, ugovaranje, plaćanje, potvrđivanje, reviziju, nadzor i evaluaciju.

Program IPA predviđa sljedeće opće strukture: NIPAK, strateški koordinator, dužnosnik nadležan za akreditaciju (DNA), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO), Nacionalni fond, operativnu strukturu i revizijsko tijelo. U Hrvatskoj funkcije NIPAK-a i strateškog koordinatora obavljaju dužnosnici SDURF-a, a funkciju NDO-a, dužnosnik Ministarstva financija. Posebna jedinica neovisna od provedbenog sustava razvit će funkciju revizijskog tijela. Operativne strukture se uspostavljaju u relevantnim nadležnim institucijama za svaku komponentu programa ili operativni program. Nadzorni odbor programa IPA zadužen je za cjelokupni nadzor programa, a pomažu mu sektorski nadzorni odbori uspostavljeni za pojedine komponente i operativne programe.

U kontekstu programa IPA CBC, nacionalni IPA koordinator (NIPAK) s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzora programa. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Predviđene su dvije različite vrste sustava upravljanja i kontrole, ovisno o tome odvijaju li se programi suradnje sa zemljom članicom EU ili između dviju zemalja nečlanica. Sustav upravljanja i kontrole za programe sa zemljama članicama isti je kao sustavi za instrumente kohezijske politike. Sustav se uspostavlja u relevantnoj zemlji članici prema načelima podijeljenog upravljanja (upravljačko tijelo i tijelo za ovjeravanje, uključujući sva postojeća posrednička tijela te revizijsko tijelo). Osim toga, uspostavlja se info točka u zemlji ne-članici koja sudjeluje u programu (MMPI). Sustav upravljanja i kontrole za programe između zemalja nečlanica temelji se na provedbenom sustavu programa namijenjenih trećim zemljama. Sastoji se od operativne strukture u relevantnoj resornoj instituciji (MMPI) te provedbene agencije. Revizijsko tijelo nadležno je za vanjsku reviziju. U oba slučaja, sustavima upravljanja i kontrole pomaže Zajedničko tehničko tajništvo. Nadzor se obavlja preko Zajedničkog nadzornog odbora na razini pojedinog programa prekogranične suradnje te kroz Nadzorni odbor programa IPA na općoj razini programa IPA.

U kontekstu programa IPA HRD, nacionalni IPA koordinator (NIPAK) s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzor programa. Strateški koordinator (SDURF) odgovoran je za koordinaciju s komponentom IPA Regionalni razvoj. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Operativna struktura uspostavlja se na razini Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala (MGRP). Nadležna je za upravljanje operativnim programom. Revizijsko tijelo nadležno je za vanjsku reviziju. Nadzor se provodi kroz Nadzorni odbor programa IPA i Sektorski nadzorni odbor za razvoj ljudskih potencijala.

U kontekstu programa IPA Regionalni razvoj, nacionalni IPA koordinator (NIPAK) s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzor programa. Strateški koordinator (SDURF) odgovoran je za koordinaciju s komponentom IPA HRD. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Operativna struktura, koja se sastoji od više tijela s različitim zadacima uspostavlja se na razini operativnih programa unutar komponente IPA regionalni razvoj, a nadležna je za upravljanje pojedinim operativnim programom ( MMTPR za promet, MZOPUG s MPŠVG za zaštitu okoliša, MGRP s MZOŠ, MMTPR i Uredom za e-Hrvatsku za regionalnu konkurentnost). Revizijsko tijelo nadležno je za vanjsku reviziju. Nadzor se provodi kroz Nadzorni odbor programa IPA i sektorske nadzorne odbore uspostavljene za svaki operativni program.

"U kontekstu programa IPA TAIB, nacionalni IPA koordinator (NIPAK) s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzor programa. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) na čelu s dužnosnikom za ovjeravanje programa (DOOP) zadužena je za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja. Tehnička je provedba u nadležnosti relevantnih resornih institucija, tj. imenovanih voditelja programa i jedinica za provedbu projekata. Vanjsku reviziju vrši revizijsko tijelo (MFIN). Nadzor programa provodi se kroz Nadzorni odbor programa IPA i Nadzorni odbor programa IPA TAIB. "

"Pripremu programa koordinira i podršku Nadzornom odboru programa IPARD daje Upravljačko tijelo (MPRRR). NDO s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost, a funkcija tijela za ovjeravanje organizirana je u okviru Samostalnog odjela za ovjeravanje provedbe SAPARD programa u Ministarstvu financija. IPARD agencija (MPRRR) zadužena je za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja. NIPAK osigurava usklađenost i koherentnost IPARD-a s drugim programima te ga prati kroz Nadzorni odbor programa IPA. "

"U kontekstu programa ISPA u Hrvatskoj, nacionalni ISPA koordinator (NKPI) s koordinacijskim tijelom (SDURF-om) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzora programa. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU), na čelu sa sektorskim dužnosnikom za ovjeravanje (SDOP-om), zadužena je za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja. Tehnička je provedba u nadležnosti relevantnih resornih institucija preko sektorskih koordinatora (MPRRR, MZOPUG, MMPI) i krajnjih korisnika. Nadzor programa provodi Nadzorni odbor programa ISPA. "

Provedbena struktura za programe prekogranične suradnje financirane kombinirano iz programa PHARE i INTERREG hibridi su između provedbenih sustava programa PHARE i INTERREG. Upravna direkcija uspostavlja se u državi članici koja sudjeluje u određenom programu, a u zemlji korisnici programa PHARE uspostavljaju se kontaktne točke (MMPI). Sve zemlje sudionice uspostavljaju Zajedničko tehničko tajništvo, Zajednički odbor za odabir i Zajednički nadzorni odbor. SAFU obavlja funkciju ugovaratelja za komponente projekata, koji se financiraju iz programa PHARE.

U kontekstu programa PHARE/CARDS u Hrvatskoj, nacionalni koordinator pomoći (NKP) s koordinacijskim tijelom (SDURF-om) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzora programa. Nacionalni dužnosnik za odobravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) na čelu s dužnosnikom ovlaštenim za ovjeravanje programa (DOOP-om) zadužena je za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja. Tehnička je provedba u nadležnosti relevantnih resornih institucija, tj. njihovih voditelja programa i jedinica za provedbu projekata (JPP). Nadzor programa provodi se kroz Zajednički nadzorni odbor (ZNO) i sektorske nadzorne pododbore (SNP).

Upravna direkcija (MPRRR) koordinira pripremu programa i daje podršku Nadzornom odboru programa SAPARD. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (NDO) s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Funkciju tijela za ovjeravanje obavlja Samostalni odjel za ovjeravanje provedbe SAPARD-a ustrojen u Ministarstvu financija. SAPARD agencija (MPRRR) zadužena je za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja. Nacionalni koordinator pomoći (NKP) osigurava usklađenost i koherentnost SAPARD-a s drugim programima, a prati ga kroz Zajednički nadzorni odbor (ZNO).