Pravno obvezujući dokument koji potpisuju Europska komisija i zemlja korisnica, nakon što je Komisija usvojila odluku o financiranju programa. Uključuje opis projekta ili programa koji će se financirati. Njime se Europska unija i zemlja korisnica formalno obvezuju da će financirati opisane mjere. Ova vrsta dokumenta se koristi u programima CARDS, PHARE, SAPARD i IPA.

Sporazum između Europske zajednice te njezinih država članica i pojedine vlade u državama jugoistočne Europe, koji određuje okvir za tijesnu suradnju na području političke i institucionalne stabilizacije država jugoistočne Europe, za promicanje ekonomskih i trgovinskih veza. Hrvatska je SPP potpisala 2001. godine, a Sporazum je stupio na snagu nakon procesa ratifikacije 1. veljače 2005. godine.

Provedbeno tijelo decentraliziranog sustava provedbe (DIS-a), u sklopu državne uprave zemlje korisnika, zaduženo za raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanje po decentraliziranim projektima financiranim od strane EU. U radu je odgovorno dužnosniku ovlaštenom za ovjeravanje programa (DOOP). U RH je uspostavljena Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, koja je zadužena za projekte u okviru programa CARDS, PHARE, ISPA i dio IPA komponenti. SAFU objavljuje natječaje i pozive na dostavu prijedloga projekata na internetskoj stranici: http://www.safu.hr.

Dio Okvirnog programa sigurnosti i zaštite sloboda. Uspostavljen je Odlukom Vijeća br. 2007/125/PUP. Proračun mu je 597,6 milijuna eura. Financira aktivnosti usmjerene na sprječavanje i borbu protiv svih vrsta kriminala, a posebno protiv terorizma, trgovine ljudima i kaznenih djela protiv djece te nezakonitog trgovanja drogom i nezakonitog trgovanja oružjem, korupcije i prijevare.

Skraćeno od Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development. Jedan od tri pretpristupna programa u Financijskoj perspektivi 2000.-2006. Pravna osnova programa je Uredba (EZ) br. 1268/1999. Financira ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj; priprema državu kandidata za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te za korištenje njezinih financijskih instrumenata nakon pristupanja. Program je u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamijenjen 5. komponentom programa IPA - ruralni razvoj (IPARD-om). Hrvatskoj je program otvoren za sudjelovanje u 2006. godini. Alokacija je iznosila 25 milijuna eura.

Provedbeno tijelo nadležno za odabir projekata, ugovaranje, plaćanje i tehničku provedbu mjera osiguranih u sklopu programa SAPARD, na koje je Komisija prenijela ovlasti provedbe. U Hrvatskoj je Agencija uspostavljena u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ravnateljstvu za strukturne i tržišne potpore. S početkom provedbe programa IPARD, SAPARD agencija se pretvara u IPARD agenciju.

U kontekstu programa CARDS/PHARE/IPA TAIB, dokument u unaprijed definiranom formatu, koji pripremaju nacionalne vlasti zemlje korisnika, a koji sadrži opširne informacije o pozadini projekta, korisnicima, ciljevima, odnosu s drugim donatorima ili projektima, glavnim aktivnostima, proračunu i trajanju predloženog projekta. Za određenu projektnu godinu, svi sažeci projekata uključujući pripadajuće im logičke matrice, a prilažu se Prijedlogu za financiranje, koji se podnosi Europskoj komisiji i Upravnom odboru za relevantni program. Sažeci projekata se dalje elaboriraju u natječajnu dokumentaciju (opise poslova, tehničke specifikacije, troškovnike ili upute za prijavitelje).

Program Zajednice u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. koji financira europsku politiku istraživanja i nastavlja se na FP6. Proračun programa je 50,521 milijardi eura te dodatnih 2,7 milijardi eura za Euroatom. Program se sastoji od sljedećih programa: (I) Suradnja u područjima istraživanja (1) zdravlje, (2) hrana, poljoprivreda i biotehnologija, (3) informacijske i komunikacijske tehnologije, (4) nano-znanost, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije, (5) energija, (6) zaštita okoliša (uključujući klimatske promjene), (7) promet (uključujući aeronautiku), (8) socio-ekonomske i humanističke znanosti, (9) svemir, (10) sigurnost; (II) Ideje, koje uključuju uspostavu Europskog vijeća za istraživanje, (III) Ljudi (ljudski potencijali) i (IV) Kapaciteti, koji uključuju sljedeća područja (1) istraživačku infrastrukturu, (2) istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća, (3) regije znanja, (4) istraživački potencijal, (5) znanost u društvu, (6) koherentan razvoj istraživačkih politika, (7) međunarodnu suradnju, (8) ne-nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (ZlC-a). Osim toga postoji i komponenta Euratoma koja pokriva (1) istraživanje fuzije i fizije te zaštitu od zračenja, (2) aktivnosti ZlC-a na području nuklearne energije.

U kontekstu programa ISPA, dužnosnik u javnoj upravi zemlje korisnice obično na čelu provedbene agencije za program ISPA. SDOP je odgovoran za poslovanje provedbene agencije te za valjano financijsko upravljanje mjerama koje se provode. U Hrvatskoj ovu funkciju obavlja direktor Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU).

U kontekstu programa ISPA, dužnosnik u relevantnom resornom ministarstvu zemlje korisnice zadužen za tehničku provedbu mjera u okviru programa ISPA. U Hrvatskoj su sektorskim koordinatorima imenovani državni tajnici u MMPI (za promet), MPRRR (za upravljanje vodoopskrbom i otpadnim vodama) i MZOPUG (za upravljanje krutim otpadom).

U kontekstu programa IPA nadzorna tijela uspostavljena na razini komponenti programa te operativnih programa. Njihova je uloga pomoći Nadzornom odboru programa IPA u njegovim nadzornim zadaćama. Na razini komponenti programa postoje: Nadzorni odbor programa IPA TAIB i Nadzorni odbor programa IPARD. Na razini svakog od operativnih programa, u okviru komponente IPA regionalni razvoj, postoje operativni programi za promet, za zaštitu okoliša i za regionalnu konkurentnost, a za komponentu IPA HRD postoji posebni nadzorni odbor.

U kontekstu programa PHARE, Sektorski nadzorni pododbori (SNP) pomažu Zajedničkom nadzornom odboru (ZNO-u). SNP čini odgovarajuća razina predstavnika nacionalnog koordinatora pomoći (NKP-a), nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO-a), dužnosnika ovlaštenog za ovjeravanje (DOOP-a) na čelu svake provedbene agencije te predstavnika EK.

Program kojim države članice utvrđuju prioritete i mjere u pojedinom sektoru koji je definirao NSRO, a na temelju kojih se povlače sredstva iz instrumenata kohezijske politike.

Sporazum između Europske komisije i zemlje korisnice koji se odnosi na određenu komponentu programa IPA, a koji sadrži dodatne odredbe uz one sadržane u Okvirnom sporazumu i relevantnim sporazumima o financiranju.

Projekt EU čiji je cilj razvoj Europskog sustava upravljanja zračnim prijevozom (SESAR). U Financijskoj ga perspektivi 2007.-2013. zajednički financiraju Europska unija, EUROCONTROL i industrija. Nakon toga se predviđa da će u cijelosti biti financiran iz privatnih izvora.

Program Zajednice u razdoblju 2005.-2008. kojemu je cilj promicanje sigurnijeg korištenja Interneta i novih on-line tehnologija, posebice za djecu, te borba protiv ilegalnih sadržaja i sadržaja koje krajnji korisnik ne želi. Uspostavljen je Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 854/2005/EZ. Proračun mu iznosi 45 milijuna eura.

Niz politika koje provodi neka vlada ili organizacija.

Uobičajeni pojam koji označava Europsku komisiju i njezine glavne uprave.

Program Zajednice na području obrazovanja koji je pokrenut 1995. godine i u Financijskoj perspektivi 2000.-2006. dostigao svoju drugu fazu (uspostavljen Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 253/2000/EZ s proračunom od 1,85 milijardi eura). Njegov je glavni cilj je izgraditi Europu znanja i tako pružiti bolji odgovor na najveće izazove 21. stoljeća: promicati cjeloživotno obrazovanje, svima omogućiti pristup obrazovanju te pomoći ljudima da dobiju priznate kvalifikacije i vještine. Socrates nastoji promicati učenje jezika te poticati mobilnost i inovacije. Program se sastoji od osam cjelina: Comenius -školsko obrazovanje; Erasmus - visoko obrazovanje; Grundtvig - obrazovanje odraslih; Lingua - učenje europskih jezika; Minerva - informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju; Promatranje i inovacije u obrazovnim sustavima i politikama te zajedničke aktivnosti s drugim europskim programima. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. Socrates će biti uklopljen u Integrirani program cjeloživotnog obrazovanja (ILLP).

Tijelo državne uprave zaduženo za pripremu strategije razvitka Republike Hrvatske i praćenje provedbe ciljeva utvrđenih strategijom te za sveukupnu koordinaciju fondova Europske unije otvorenih Republici Hrvatskoj. Ured funkcionira kao podrška nacionalnom koordinatoru pomoći /nacionalnom ISPA koordinatoru/nacionalnom IPA koordinatoru u koordinaciji pripreme i nadzora provedbe pretpristupnih programa EU.

Središnjica Europske komisije u Bruxellesu

Sredstva su fizički i nefizički resursi (koje se često naziva "inputima") nužni za izvođenje predviđenih aktivnosti i vođenje projekta.

Sredstva koja je na raspolaganje stavila Vlada države korisnice, a evidentirana su u okviru različitih stavki državnog proračuna. Ako sredstva osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ta se sredstva također smatraju sredstvima primatelja. Sredstvima primatelja smatraju se i sredstva javnih poduzeća te zajmovi međunarodnih financijskih institucija javnim poduzećima.

Dijagramski prikaz hijerarhije ciljeva u određenom programu koji opisuje odnos između sredstava i ciljeva nakon stoje izvršena analiza problema.

Stalna radna skupina za praćenje pomoći, koju RH dobiva iz inozemnih izvora, radno je tijelo Vlade RH čiji je glavni zadatak učinkovita koordinacija razvojnih prioriteta VRH i prioriteta donatorske zajednice te usmjeravanje sredstava prema tome. Članovi su Radne skupine: potpredsjednik VRH za gospodarska pitanja, ministar vanjskih poslova i europskih integracija (koordinator bilateralne pomoći i Pakta o stabilnosti), ministar financija (koordinator za međunarodne financijske organizacije i bilateralne zajmove) i državni tajnik SDURF-a (koordinator programa EU).

Kratica za fr. Comitè des structures agricoles et du developpement rural - Odbor za poljoprivredne strukture i ruralni razvoj. Upravni odbor nadležan, između ostalog, za programe SAPARD i IPARD.

Strategija EK za zemlju-korisnika (SEK) je sredstvo za usmjeravanje, vođenje i analizu programa pomoći EZ trećim zemljama. Svrha strategije je stvoriti okvir za programe pomoći EU koji se temelje na ciljevima EU, politici Vlade zemlje korisnice, analizi stanja u zemlji korisnici te aktivnostima drugih značajnih partnera. CARDS Strategija EK za Republiku Hrvatsku izrađena je za razdoblje 2002. - 2006., ali je vrijedila do 2004. godine budući da je Hrvatska nakon toga prestala biti korisnicom programa.

Strateški dokument koji definira Europska komisija, a koji sadrži općenite okvire za politiku proširenja te navodi smjernice za politiku prema pojedinim zemljama.

Dokumenti koji se definiraju za određeni program kao strateška odrednica za njegovu provedbu (npr. u kontekstu programa IPA postoji Višegodišnji indikativni financijski okvir, Višegodišnji indikativni planski dokument, Okvir za usklađenost strategija i operativni programi). Ovi se dokumenti temelje na općoj strateškoj osnovi i na pravnoj osnovi programa. Kako bi ih se moglo provesti, potrebno je izraditi dodatne operativne i provedbene dokumente.

Dokumenti kao što su Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. i Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji (NPPEU).

U kontekstu programa IPA, dužnosnik u državnoj upravi zemlje korisnice zadužen za koordinaciju komponenti regionalnog razvoja i razvoja ljudskih potencijala. Odgovara NIPAK-u. U Hrvatskoj ovu funkciju obnaša dužnosnik u SDURF-u.

Dokument Vlade RH koji definira strateške prioritete zemlje u razdoblju od 2006. do 2013. godine.

Osoba koju izvođač angažira za pružanje relevantne ekspertize, koja je potrebna za uredno izvršenje ugovora.

U Financijskoj perspektivi 2000.-2006. četiri fonda čija je namjera osigurati financijska sredstva za siromašnije regije EU, kako bi se ojačala ekonomska i socijalna kohezija i odgovorilo na izazove Jedinstvenog tržišta EU. Strukturni fondovi uključuju: Komponentu usmjeravanja EAGGF-a, ERDF, ESF i FIFG. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. strukturnim fondovima se smatraju samo ERDF i ESF. Njihovi su novi ciljevi: (1) konvergencija, (2) regionalna konkurentnost i zapošljavanje te (3) europska teritorijalna suradnja.

Studijom o izvedivosti, koja se izrađuje tijekom faze formuliranja, utvrđuje se je li predloženi projekt pravilno utemeljen te može li zadovoljiti potrebe svojih ciljnih skupina / korisnika. Studijom se izrađuje projekt sa svim operativnim pojedinostima, uzimajući u obzir sve političke, tehničke, gospodarske, financijske, institucionalne, sociokulturne aspekte te one vezane uz upravljanje projektom, zaštitu okoliša i pitanja o ravnopravnosti spolova. Na temelju Studije Europska komisija i vlada zemlje partnera dobit će dovoljno informacija kojima se opravdava prihvaćanje, izmjena ili odbijanje budućeg financiranja predloženog projekta.

Metoda grafičkog prezentiranja informacija koja se često koristi za raspoređivanje aktivnosti. Slična Ganttovom grafikonu.

Odnosi se na situaciju u kojoj se dio sredstava instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora EU. Ostatak sredstava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privatnih izvora, ovisno o prirodi i zahtjevima određenog instrumenta/projekta/programa.

Svaki slučaj koji utječe na sposobnost kandidata, ponuđača ili konzultanta/dobavljača/izvođača da dade objektivno i nepristrano profesionalno mišljenje ili koji ga u bilo kojem trenutku sprječava da dade prioritet interesima ugovaratelja. Svaki razlog povezan s mogućim ugovorima u budućnosti ili konflikt s drugim prošlim ili sadašnjim obvezama konzultanta/dobavljača/izvođača. Ova ograničenja odnose se također i na podizvođača i zaposlene kod konzultanta/dobavljača/izvođača, kao i zaposlene ugovaratelja.

Jedno od četiri načela strukturnih fondova. Cilj načela supsidijarnosti je osigurati da se odluke donose što je moguće bliže građanima i na razini na kojoj je to najučinkovitije (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj).

Sustav koji se koristi u natječajima EU u kojem je financijsku ponudu, zapečaćenu u posebnoj omotnici, potrebno priložiti tehničkoj ponudi.

Sustav pomoću kojeg se osigurava učinkovito poslovanje neke organizacije ili učinkovita provedba programa/projekta. Naglasak se stavlja na upravljanje resursima i rizicima.

Središnji cilj projekta. Svrhom projekta se rješava glavni problem, a definira ju se s obzirom na održivu korist za ciljnu(e) skupinu(e). Za svaki bi projekt trebala postojati samo jedna svrha projekta.

Alat strateškog planiranja za analizu konkurentne pozicije neke organizacije, zemlje ili regije. SWOT je kratica za prednosti (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats).